Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću

Kroatischer Kulturverein im Burgenland, gegr. 1929

 
 
 

Umro je bivši predsjednik Robert Sučić

Robert Sucic Robert Sučić je bio prvi profesionalni suradnih HKD-a. Pokrenuo je mnoge projekte, a jednu periodu dugo je stao na čelu društva. Koncem aprila je umro.

U povijesti Hrvatskoga kulturnoga društva igra Robert Sučić važnu ulogu. Pred 75 ljeti, 26.9.1940. ljeta u Beču rodjeni Sučić se je počeo angažirati u hrvatski krugi Beča. Tako je na primjer po inicijativi Albrechta Sučića utemeljio HAKovske tamburaše, s kimi je nastupio na svitskom tamburaškom festivalu u Osijeku.

Kad je HKD 1964. ljeta dostao od ondašnjega ministra Drimmela prvu veliku subvenciju od 495.000 šilingov, je ondašnji društveni predsjednik Demeter Linzer telegramom pozvao Roberta Sučića, neka dojde djelati kot profesionalni sekretar HKD-a. Robi, ki je onda bio djelao kod Teerag Asdaga je veljek slijedio pozivu i se zaposlio kod HKD-a. U tom vrimenu je procvalo djelovanje Kulturnoga društva. Sučić je organizirao tamburaške festivale, utemeljio je dramoteku HKD-a. Izdao je Glasnik HKD-a, a skrbio se je i za to, da HKD dostane vlašći dom u Željeznu.

Uz svoj posao kot generalni sekretar Hrvatskoga kulturnoga društva je Robert Sučić od svojega bratića Ferija preuzeo u slobodnom vrimenu uredjivanje Hrvatskih novin. Ta posao je obavljao tri ljeta dugo. Pod njegovim peljanjem su novine dostale mali format.

Sučić je upeljao mnoge inovacije. Izdao je prvu vazmenu i prvu hrvatsku božićnu kartu kot i prvu dvojezičnu razglednicu. Bio je izdavač knjig, tako na primjer skupa s Tomom Mühlgassnerom o letenju u svemir.

Zadnje djelo u funkciji sekretara HKD-a je Sučiću bilo otvaranje izložbe o Hrvati u Gradišću 1971. ljeta u Dubrovniku.

Na žalost nam se nije ugodalo, da Roberta Sučića nadalje zapošljavamo u našem društvu. Po skraćenju subvencije si je Robert Sučić iskao novi posao. Izgledalo je, da će moć djelati kot živa subvencija u svojoj izučenoj struki kot etnolog u muzeju u Gijeci. Ali ta plan je spao u vodu, tako da se je Robert odlučio pojti u Zagreb.

Kašnje su kovali plane, da dojde u Gradišće kot peljač Hrvatske sekcije pastoralnoga ureda, a bio je predložen i za uredjivanje hrvatskih emisijov na radiju. Ali svi ti plani se nisu ugodali. Tako je 1976. ljeta stupio u službu Saveznoga ministarstvu vanjskih poslov. Prvo mjesto mu je bilo do 1978. ljeta na Austrijanskom veleposlanstvu u Beogradu. Od 1979. do 1986. je bio na Austrijanskom veleposlanstvu u Moskvi (od 1980. ljeta kancelar veleposlanstva – odgovoran za administrativne posle veleposlanstva). Od 1994. do 2000. je opet došao u Moskvu (1994.-1996. kancelar; 1996.-1997. savjetnik za kulturu; od 1997. generalni konzul). Pet ljet dugo (2001. – 2006.) je bio direktor Austrijanskoga kulturnoga foruma Zagreb. Medtimtoga je Robert službovao u Ministarstvu vanjskih poslov u Beču.

Kad se je vrnuo po prvi put iz Moskve, je sastavio prvu veliku izložbu o tamburi u Gradišću (1987. ljeta u Klimpuhu), a počeo je izda- vati časopis za tamburaše "Trzalica".

Po svojem umirovljenju se je Robert Sučić dao zapreći i preuzeo je po drugi put vojke Hrvatskoga kulturnoga društva, ovput kot predsjednik. Tu funkciju je vršio od 2006. do 2009. ljeta.

Imao je još mnoge plane. Kanio je u rodnom stanu Ferija Sučića instalirati tamburaški muzej. Sabrao je sve pjesme Ferija Sučića, a sam je isto napisao mnoge pjesme. Ali sve plane je prekinula 24. aprila smrt, ka ga je iskinula ženi Olgi, dici Lizi, Marku, Jakovu i Robertu kot i našoj zajednici.

Briga za gradišćanskohrvatski narod, širenje austrijan- ske i hrvatske kulture u inozemstvu, ljubav za hrvatsku narodnu muziku, tamburicu i poeziju ispunjavali su mu cijeli zemaljki žitak. Neka ga sada ispunjuje nebeski život.

galerija

priredbe