Kronološki pregled o povijesti Gradišćanskih Hrvatov

1515

Prvo spominjanje Hrvatic i Hrvatov u urbaru Željezanske gospošćine

1564

Upis u Klimpuški misal glagoljicom, bosančicom i latinicom, najstarji pismeni dokumenat Gradišćanskih Hrvatov 

1568

Prijevod protestantskih postil Antuna Dalmatina i Stipana Konzula za Gradišćanske Hrvate

1573

Cesarska tajna naredba protiv daljnjega naseljavanja Hrvatov zbog straha od prevlasti tudjincev

1609/1611

Početak hrvatskoga književnoga jezika u Gradišću: Prve u Gradišću (Keresturu) tiskane crikvene pjesmarice, "Dusevne peszne" Grgura Pythiraeusa-Mekinića

1732

Prvo gradišćanskohrvatsko evandjelje "Horvacko evangyelye" (anonimus)

1744

Publikacija prvoga hrvatskoga katekizma

1754

Prvo izdanje hrvatskoga molitvenika "Hisa Zlata" Lovre Bogovića 

1805

"Novi Horvaczki Kalendar" – početak svitske književnosti na gradišćanskohrvatskom jeziku

1811

Prijevod Svetoga pisma na gradišćanskohrvatski jezik – neobjavljen

1853

Bečke centralne vlasti tiskaju početnice na gradišćanskohrvatskom jeziku

1867

Prvi austrijanski ustav, Temeljni državni zakon, garantira "narodnim plemenom" Monarhije odredjena jezična i politička prava

1879

Prvi zakoni madjarizacije s ciljem potiskivanja manjinskih jezikov u osnovni škola

1902

Prvi seljački kalendar "Kalendar Svete Familije" Mate Meršića-Miloradića

1907

Rigorozni zakoni madjarizacije na području školstva i službenoga jezika – nazivi sel se nasilno madjariziraju, podupira se preuzimanje ugarskih obiteljskih imen

1910

Utemeljenje tajednika "Naše Novine", prvih novin Gradišćanskih Hrvatov, ke uz kratke prekide i pod različnimi nazivi izlazu do dana današnjega. Danas: "Hrvatske novine"

1912

Hrvatski djelači iz Vorištana osnuju prvu socijaldemokratsku organizaciju na području kasnijega Gradišća

1919

Teški sukobi med trupami ugarske sovjetske republike i hrvatskimi seljaki u Filežu prouzrokuju dvi smrtne žrtve

1919

Česki "Koridorski plan"s hrvatskimi jezičnimi otoki Gradišća kot mosti med čehoslovačkimi i jugoslavskimi teritorijami

1919

Državni ugovor u St. Germainu regulira prava manjin u novostvorenoj Republiki Austriji

1921

Priključenje Gradišća Austriji; Osnovanje Hrvatskoga kulturnoga društva u Šopronu. Peljačtvo Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću postavi molbu, da Gradišćanski Hrvati ostanu kod Ugarske

1922

Mnoga hrvatska sela u graničnom području pripisana su Ugarskoj

1923

Novoutemeljenje "Hrvatskih novin" u Beču

1929

Ponovno utemeljenje Hrvatskoga kulturnoga društva

1934

Hrvatske organizacije su inkorporirane u strukture staleške države – utemeljenje Hrvatskoga gradišćanskoga kulturnoga društva u Beču

1937

Novi gradišćanski školski zakon regulira hrvatsko odn. dvojezično školstvo prema postotku stanovničtva

1938

Priključenje Austrije III. Rajhu. Kulturni život Gradišćanskih Hrvatov je zastao, dvojezično podučavanje je prepovidano.

1942

NSDAP je prekinuo izlaženje "Hrvatskih novin"

1943

Duhovnika Matu Semelikera uhapsu i otpravu u koncentracioni logor u Dachau

1945

Hrvatsko kulturno društvo dostigne kot maršala Tita oslobodjenje gradišćanskohrvatskih bojnih zarobljenikov iz jugoslavskoga zarobljeničtva

1946

Hrvat dr. Lovre Karall je odibran za zemaljskoga poglavara

1946

Utemeljenje hrvatskoga crikvenoga tajednika "Crikveni glasnik"

1947

Jugoslavija potribuje izmjenu stanovničtva ili autonomiju za Gradišćanske Hrvate

1948

Utemeljenje Hrvatskoga akademskoga kluba u Beču

1948/1949

Potribovanje autonomije za Gradišćanske Hrvate

1955

Prava hrvatske manjine u Gradišću su odredjena članom 7 Državnoga ugovora i djelomično dignuta u rang ustavnoga zakona

1962

Novouredjenje školstva. Gornji razredi dotadašnje osmoljetne osnovne škole pretvoreni su u "glavnu školu". Dvojezično podučavanje je tim ograničeno na četverorazrednu osnovnu školu

1976

Organizacije Gradišćanskih Hrvatov s uspjehom pozivaju na bojkot "Brojidbe posebne vrsti". Hrvatske organizacije odbijaju Zakon o narodni grupa i ne šalju zastupnike u Savjet za narodne grupe

1977

Utemeljenje socijaldemokratski dominiranoga "Prezidija načelnikov i vicenačelnikov hrvatskih i mišanojezičnih općin Gradišća"

1978

Medijska kampanja za hrvatske emisije u ORF-u

1979

Upeljanje hrvatskih emisijov u Ö2

1982

Nimško-gradišćanskohrvatsko-hrvatski rječnik

1984

Utemeljenje Narodne visoke škole Gradišćanskih Hrvatov

1987

Ustavni sud ukida dijele Zakona o narodni grupa. Hrvatski od sada valja kot drugi službeni jezik u Gradišću

1987/1988

Školski pokus s hrvatskim kot obaveznim predmetom na izbor

1989

Upeljanje hrvatskih televizijskih emisijov u regionalnom programu ORF-a

1989

Po padu Željeznoga zastora intenzivira se sudjelovanje Gradišćanskih Hrvatov s onim dijelom narodne grupe, ki je ljeta 1921. ostao kod Ugarske ili kod Slovačke

1991

Pri brojidbi stanovničtva izjavi 29.600 ljudi širom cijele Austrije, da im je hrvatski razgovorni jezik, od toga 19.100 u Gradišću i 6.500 u Beču. Po procjena hrvatskih organizacijov živi u Gradišću 35- 40.00 Hrvatov, u Beču 10-15.000

1992/1993

Otvaranje Dvojezične savezne gimnazije u Borti/Oberwart/Felsöör

1993

Hrvatske organizacije šalju po prvi put zastupnike u Savjet za narodne grupe

1993

Savjet za hrvatsku narodnu grupu se jednoglasno izjasni za postavljenje dvojezičnih selskih tablic u svi dvojezični općina Gradišća

1994

Otvaranje Gradišćansko-hrvatskoga Centra u Beču; Utemeljenje Znanstvenoga Instituta Gradišćanskih Hrvatov

1995

Gradišćanski manjinski školski zakon omogući odjavljivanje od podučavanja hrvatskoga u većinski općina manjine, ali i podučavanje hrvatskoga jezika u svi općina Gradišća pri 7 prijava

1998

Narodni tanač u Beču ratificira "Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjin" (BGBL III 120/1998). Tim dokumentom, izdjelanim od Europskoga savjeta, obvezuju se države Europe na minimalne standarde u zaštiti manjin 

1999

Društvo MORA (Otvoreni manjinski radio) emitira u okviru privatnoga radija "Antenne 4" hrvatske i dvojezične visti kot i vlašće manjinske prinose.